Šta je demencija, kako se leči i koje su preventivne mere?

by | 30.06.2024
Šta je demencija, kako se leči i koje su preventivne mere?

Da li znate šta je demencija, kako se leči i koje su mere prevencije? Važno je ne ignorisati prve simptome kod dragih osoba i na vreme krenuti sa lečenjem.

Demencija takođe može dovesti do drugih problema mentalnog zdravlja, kao što su promene ličnosti, uporna anksioznost, promene raspoloženja i depresija. Ponekad to dovodi do delimičnog ili potpunog invaliditeta osobe, dok pacijenti gube sposobnost da se brinu o sebi, obavljaju osnovne aktivnosti samopomoći i sopstvenog održavanja života. Kasne faze demencije mogu biti praćene odbijanjem jela i nemogućnošću ustajanja i kretanja.

Šta je demencija?

Demencija je kolektivni termin koji se koristi za opisivanje skupa simptoma koji su rezultat različitih bolesti mozga. Manifestuje se kao postepeni porast „kvarova“ u mozgu. Postoji mnogo različitih tipova demencije, ali svi oni uključuju progresivno oštećenje sledećih moždanih funkcija: percepcija i obrada informacija, memorija,
govor, razmišljanje i koordinacija pokreta.

Od demencije najčešće obolevaju stariji ljudi, odnosno u većini slučajeva govorimo o senilnoj ili senilnoj demenciji. Ako je udeo osoba sa demencijom među osobama starijim od 65 godina 5-10%, onda posle 85 godina svaka treća ili četvrta osoba boluje od ove bolesti.

Šta je demencija, simptomi i lečenje?

Za demenciju su karakteristične sledeće simptomatske manifestacije:

Sklonost ponavljanju radnji: Da li vam je neko postavljao isto pitanje više puta tokom razgovora? Ili je možda na svakom sastanku pričao iste vesti iz nedavne prošlosti? Ili ste gledali osobu kako pere zube, namešta krevet i premešta stvari sa mesta na mesto nekoliko puta dnevno? Ovo može biti znak demencije.

Gubitak osećaja za pravac i orijentacije u prostoru: Ljudi sa demencijom često ne mogu da prepoznaju orijentire i zaborave put do kuće ili izgled svog doma.

Apatija: Letargija u komunikaciji sa prijateljima i voljenim osobama, ravnodušnost prema prethodnim hobijima i aktivnostima koje su ranije izazivale interesovanje.

Pogoršanje kratkoročne memorije: Ljudi sa demencijom ponekad savršeno pamte i najsitnije detalje prošlih događaja, ali zaborave šta se dešavalo tokom dana (šta su jeli, da li su se tuširali, itd.). Međutim, treba zapamtiti da se zaborav može javiti i kod zdravih ljudi.

Problemi sa percepcijom radnje filma, programa, knjige, priče:  Osobe sa demencijom često ne mogu da prate logiku priče, zbune se i ne mogu da prate razvoj radnje.

Pogoršanje komunikacijskih veština: Zaboravljanje poznatih lica i imena, postavljanje kućnih predmeta na drugo mesto od uobičajenog. Smanjenje rečnika i teškoće u formulisanju misli mogu dovesti do pogoršanja komunikacijskih veština. Nemogućnost formulisanja misli dovodi do stresa, što dodatno pogoršava komunikaciju pacijenta sa drugima.

Promene raspoloženja: Demencija može uticati na sposobnost osobe da proceni i reaguje na okolinu. Prethodno tihi ljudi mogu, na iznenađenje drugih, postati asertivni, a neki koji su ranije bili veoma aktivni počnu da pokazuju znake depresije i postanu letargični.

Vrtoglavica i glavobolja: Neki oblici demencije su povezani sa poremećenom cirkulacijom u krvnim sudovima mozga, što dovodi do vrtoglavice i migrene.

Lečenje demencije

Prema statistikama, lečenje demencije je efikasno u približno 30% slučajeva. Uprkos najboljim naporima medicinske zajednice, ne postoje efikasni tretmani za većinu vrsta demencije. Ovo se pre svega odnosi na najčešći tip demencije, Alchajmerovu bolest.

Međutim, postoje lekovi i tehnike koje u nekim slučajevima mogu usporiti napredovanje različitih vrsta demencije i olakšati stanje pacijenta. Preporuke lekara koji prisustvuju mogu smanjiti neprijatne manifestacije bolesti i usporiti njeno napredovanje. Terapija pomaže u otklanjanju pratećih manifestacija kao što su depresija, anksioznost, napadi panike i poremećaji spavanja.

Ako se ove manifestacije ne leče, one povećavaju progresiju demencije. Terapija za ove vrste poremećaja omogućava da se razbije začarani krug i odupre razvoju demencije. Sve ove radnje će olakšati ne samo stanje samog pacijenta, već i njegovih najmilijih koji se brinu o njemu, pomoći će u borbi protiv stresa i nelagodnosti.

Pored terapije lekovima, lekar koji prisustvuje može preporučiti različite promene načina života: određene vrste fizičke aktivnosti, ishranu, set intelektualnih vežbi za održavanje pamćenja.

Prevencija demencije

Ne postoji garantovan način za sprečavanje demencije. Međutim, određene preventivne mere smanjuju verovatnoću njegovog razvoja:

  • Fizičke vežbe umerenog intenziteta nekoliko puta nedeljno: hodanje, joga, ples, plivanje itd.
  • Umerene, ali konstantne i raznovrsne vrste mentalnog stresa: korišćenje zagonetki, ukrštenih reči i drugih intelektualnih igara, čitanje složene literature, sviranje muzičkog instrumenta itd.
  • Uravnotežena ishrana: uključujući širok spektar povrća, voća, integralnih žitarica i morskih plodova u ishrani.
  • Briga o stanju kardiovaskularnog sistema: kontrola telesne težine i krvnog pritiska, odvikavanje od pušenja i zloupotrebe alkohola, vežbanje upravljanja stresom i tehnika opuštanja.
  • Komunikacija sa različitim ljudima: širenje kruga poznanstava i interesovanja.
  • Izbegavanje povreda glave: nošenje kaciga prilikom vožnje bicikla, korišćenje sigurnosnih pojaseva, izbegavanje sportova koji podrazumevaju stalne udarce u glavu (borilačke veštine, ragbi itd.).

Navedene preventivne mere mogu biti i deo ublažavajuće terapije kada je demencija već dijagnostikovana i potrebno je sprečiti njeno napredovanje. Raznovrsne mentalne aktivnosti, u kombinaciji sa pravilno odabranom fizičkom aktivnošću i uravnoteženom ishranom, pomažu u očuvanju mozga i usporavanju demencije.

PIKSEL / gettyimages.com

Molimo vas upoznajte se sa politikom odricanja od odgovornosti za redakcijske i druge sadržaje i linkove objavljene na www.ruskidoktor.magicnobilje.com